Trezorski zapisi vs. zlato: Zlato dvadeset puta unosnije

Hrvati su u zadnjih nekoliko godina uložili preko 14,3 milijardi eura u državne vrijednosne papire kao što su trezorski zapisi i narodne obveznice. Međutim, koliko su se takvi instrumenti zapravo isplatili? 

Činjenica je da su ulagači u zlato u posljednjih godinu dana ostvarili preko dvadeset puta veću zaradu od ulagača u trezorske zapise. Postavlja se pitanje: Koliki su točan iznos domaći ulagači mogli zaraditi da su, umjesto u trezorce, uložili 14.3 milijardi eura u fizičko zlato u obliku zlatnika i zlatnih poluga?

Trezorski zapisi – Inflacija izjeda sve što mislimo da smo “zaradili”

Posljednjih godina, u medijima često slušamo o novim krugovima izdavanja trezorskih zapisa. Državne vrijednosnice poput trezoraca i narodnih obveznica dosad su ostvarili preko 417,000 pojedinačnih upisa građana. Ukupno je uloženo više od 14,3 milijardi eura, a kamata je varirala između 2.5 do 3.75% na godišnjoj bazi.

Mnogima se ovo čini isplativo, osobito s obzirom na činjenicu da građani u bankama i gotovini drže više od 50 milijardi eura, a većina tog novca ne nosi sa sobom nikakve kamate, dok manji dio nosi praktički zanemarive kamate.

Ipak, budući da je stopa inflacije u Hrvatskoj prošli mjesec iznosila 3.9% te da su se cijene u posljednjih nekoliko godina praktički udvostručile, prinos od 2.5% kojeg nude trezorci, nije dovoljan kako bi nadoknadio gubitak kupovne moći uslijed inflacije. Jedino što je zagarantirano ulaganjem u trezorce zapravo je gubitak.

Drugim riječima, zbog velikog poskupljenja naš novac može kupiti sve manje i manje, a zarada od 2.5% na godišnjoj bazi jednostavno je premalena da bi nas zaštitila od inflacije. Potreban nam je ulagački instrument koji je u zadnjih godinu dana mogao donijeti makar 3.9% kako bismo ostali na istoj razini kupovne moći odnosno instrument koji je u posljednjih nekoliko godina mogao barem udvostručiti uloženi iznos. 

Ulaganje u zlato vs. trezorski zapisi  – Zlato 20 puta unosnije

Ulaganje u zlato prije godinu dana, moglo nam je donijeti preko 20 puta veću zaradu od ulaganja u trezorske zapise. Naime, cijena zlata u zadnjih je 12 mjeseci porasla za gotovo 60%. 

Hipotetski gledano, s uloženih 20,000 eura u trezorce prije godinu dana, mogli smo “zaraditi” 500 eura, što bi automatski izjela inflacija. Da smo uložili 20,000 eura u zlato, zaradili bismo preko 10,000 eura, što je 20 puta veći iznos od onog što bismo ostvarili na trezorcima. Ovime, ne samo da bismo se zaštitili od inflacije, već bismo ostvarili i pozamašnu realnu zaradu.

Da su, kojim slučajem, hrvatski građani, prije godinu dana uložili 14,3 milijardi eura u investicijsko zlato, dosad bi zaradili preko 7 milijardi eura, za razliku od državnih vrijednosnica, na kojima su “zaradili” oko 370 milijuna eura kamate.

Ulagači pojačano prebacuju novac iz trezoraca u investicijsko zlato

Cijena zlata u posljednjih je pet godina porasla za više od 200%, što je isto tako zaštitilo njegove ulagače od inflacije i krize te donijelo veliku zaradu. U posljednjih 20 godina, cijena zlata rasla je više od 800%, uz prosječni godišnji rast od preko 11%, što je pak znatno unosnije od drugih oblika ulaganja, posebice trezorskih zapisa. Najveće globalne investicijske banke predviđaju da će cijena zlata i u 2026. rasti preko 20%.

Ove podatke sada prepoznaje sve veći broj ulagača u trezorce i narodne obveznice. Oni pojačano izvlače novac iz državnih vrijednosnica te ga prebacuju u investicijsko zlato u obliku zlatnika i zlatnih poluga, kao povijesno dokazan instrument dugoročne zaštite vrijednosti. Prema podacima Centra Zlata, potražnja za fizičkim zlatom u Hrvatskoj u prvim mjesecima ove godine porasla je za preko 50% u odnosu na isti period lani, što je pokazatelj da svijest građana o zaštiti imovine putem zlata raste.

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.