Na cijenu zlata u srpnju i dalje utječu napetosti oko Irana i očekivanja o politikama američkog Feda. No, u pozadini se događaju dva strukturna pomaka koji o dugoročnoj sudbini zlata govore mnogo više nego dnevnih oscilacija cijena
Hong Kong je 7. srpnja pokrenuo probni rad novog sustava središnjeg kliringa i namire zlata, dok je nekoliko dana ranije Narodna banka Kine objavila da je u lipnju u svoje rezerve dodala gotovo 15 tona zlata, najveća mjesečna kupnja u posljednje tri godine. Iako na prvi pogled djeluju kao odvojene vijesti, obje dolaze iz istog smjera i oslikavaju isti dugoročni trend. Azija sustavno gradi vlastitu infrastrukturu i rezerve zlata, neovisno o kratkoročnim kretanjima cijene.
Kina kupuje neovisno o kretanju cijene već 20 mjeseci zaredom
Podaci Državne uprave za devizne rezerve pokazuju da je kineska središnja banka u lipnju povećala zlatne rezerve za 480 000 unci, odnosno gotovo 15 tona, čime su ukupne rezerve narasle na 2 346 tona. Riječ je o 20. uzastopnom mjesecu u kojem Kina povećava svoje zlatne rezerve, najdužem nizu još od 2015. godine, a istovremeno i o najvećoj mjesečnoj kupnji otkako je ciklus akumulacije ponovno pokrenut krajem 2024.
Posebno je značajno da je ova kupnja uslijedila upravo u trenutku kada je cijena zlata bilježila jedan od najtežih kvartala u posljednjih trinaest godina. To potvrđuje obrazac koji smo vidjeli i kod drugih središnjih banaka. Središnje banke osobito kupuju fizičko zlato kada cijena pada, koristeći to kao priliku za kupnju “s popustom”.
Hong Kong gradi infrastrukturu koja bi mogla postati pandan zapadnom tržištu zlata
Nije slučajno da, paralelno s ovom kupnjom, Hong Kong pokreće vlastiti sustav kliringa i namire zlata. Nedavno je započeo probni rad sustava kojim upravlja državna tvrtka Hong Kong Precious Metals Central Clearing Company, uz novi referentni tečaj zlata HAU, koji je odmah postao dostupan i na Bloombergu.
Prve transakcije već su izvršene, uz sudjelovanje više banaka, rudarskih tvrtki, rafinerija i draguljara, a sustav je izravno povezan i s inicijativom “Delivery Connect” prema Šangajskoj burzi zlata (SGE). Financijski dužnosnici u Hong Kongu otvoreno govore o ambiciji da Hong Kong s vremenom prijeđe iz uloge takozvanog “price takera” u ulogu “price makera” odnosno od onog koji prati cijenu u onog koji je diktira. Točnije, neće samo pratiti cijenu formiranu u Londonu i New Yorku, već će i sam sudjelovati u njezinom određivanju.
Ono što ovu priču čini još uvjerljivijom jest da su prije lansiranja zabilježena značajna kretanja fizičkog zlata iz Londona, SAD-a i Europe prema Aziji, uključujući standardne londonske zlatne poluge od 400 unci koje se sada uvoze u azijske trezore.
Zašto je to važno za dugoročnu priču o zlatu
Kombinacija ova dva događaja: kontinuirana, disciplinirana kupnja fizičkog zlata od strane najveće svjetske središnje banke i istovremena izgradnja azijske infrastrukture za trgovanje i skladištenje tog istog zlata; nije slučajnost, već dio šireg procesa preslagivanja globalnog financijskog sustava.
Dok zapadni ulagači često reagiraju na dnevne vijesti i kratkoročne korekcije cijene zlata, institucije poput kineske središnje banke gledaju na zlato kao na dugoročni instrument zaštite vrijednosti, neovisno o tjednim oscilacijama tržišta. Upravo ta razlika u perspektivi, između onih koji trguju zlatom i onih koji ga akumuliraju desetljećima unaprijed, najbolje objašnjava zašto fizičko zlato i dalje ostaje temelj svake ozbiljne strategije očuvanja vrijednosti, bez obzira na to je li riječ o središnjoj banci ili pojedinačnom investitoru koji svoju ušteđevinu želi zaštititi na provjeren način.
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata i srebra u Hrvatskoj klikom na poveznice:
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
