Javni dug SAD-a približava se razini od 40 bilijuna dolara, a kamate na taj dug uzimaju gotovo petinu godišnjeg federalnog proračuna. Dugo je vrijeme najveći teret tog duga na svojim plećima nosila inozemna potražnja. Strane središnje banke, mirovinski fondovi i privatni investitori kupovali su američke obveznice jer je dolar, kao svjetska rezervna valuta, jamčio sigurnost ulaganja. No taj se odnos posljednjih mjeseci mijenja pred očima cijelog svijeta.
Podaci američkog Ministarstva financija pokazuju da je Kina svoje izravno držanje američkih obveznica smanjila na razinu koja nije zabilježena još od 2008. godine, a slično se događa i s Japanom, tradicionalno najvećim pojedinačnim inozemnim vjerovnikom Amerike. Japanski su ulagači u ožujku 2026. zabilježili rekordan priljev kapitala u domaće državne obveznice. Rastući prinosi na japanske obveznice, koji su dosegnuli najviše razine od devedesetih godina prošlog stoljeća, čine ih po prvi put u desetljećima ozbiljnom alternativom američkom dugu.
Europa financira neodrživi američki dug, umjesto vlastita gospodarstva
Izvještaj američkog Kongresa pokazuje da je inozemno vlasništvo nad američkim dugom u posljednjih nekoliko godina i dalje raslo u apsolutnom iznosu, no njegov udio u ukupnom dugu se smanjuje jer zaduženost raste brže od interesa inozemnih ulagača da je financiraju. To znači da netko drugi mora popuniti prazninu. To potvrđuje i posljednja aukcija tridesetogodišnjih obveznica, na kojoj je prinos prvi put od 2007. godine premašio 5%, samo nekoliko mjeseci nakon što je potražnja za istim instrumentom bila rekordno visoka.
Ova nestabilnost otvara pitanje tzv. efekta izgurivanja privatnog kapitala. Kada država mora svake godine na tržište plasirati deficit koji se mjeri u bilijunima dolara, ona neizbježno apsorbira sredstva koja bi inače otišla u kreditiranje realnog gospodarstva, poduzetništva i tehnološkog razvoja. Europski investitori i banke koji su djelomično preuzeli ulogu koju su ranije igrale azijske središnje banke, na taj način svoj kapital usmjeravaju prema financiranju američkog proračuna umjesto prema vlastitim gospodarstvima, što dugoročno usporava rast unutar same Europske unije.
Zlato kao odgovor ostatka svijeta na nesigurnost dužničkog sustava
Upravo u ovakvom okruženju rastuće zaduženosti, slabljenja povjerenja u tradicionalne dužničke instrumente i geopolitičke fragmentacije, svjetske središnje banke već nekoliko godina provode ono što Svjetsko vijeće za zlato naziva strukturnim pomakom u upravljanju pričuvama. Prema njihovim podacima, središnje su banke samo u prvom tromjesečju 2026. godine kupile neto 244 tone zlata, najbrži kvartalni tempo u posljednjih godinu i pol, dok kineska središnja banka svoje rezerve neprekidno povećava već dvadeset mjeseci zaredom. Prema izvještaju Europske središnje banke, zlato je po vrijednosti prvi put od 1996. godine prestiglo američke državne obveznice kao najveću rezervnu imovinu svjetskih središnjih banaka.
Razlog je jednostavan: za razliku od obveznica koje su u svojoj biti obećanje da će netko drugi jednog dana isplatiti dug, fizičko zlato ne ovisi ni o čijoj kreditnoj sposobnosti niti o stabilnosti bilo koje pojedine valute. Prema istraživanju OMFIF-a, više od polovice upravitelja svjetskih pričuva danas kao glavni razlog držanja zlata navodi upravo zaštitu od geopolitičkog rizika, a gotovo osamdeset posto ispitanika smatra da se globalni monetarni sustav ubrzano udaljava od ovisnosti o jednoj valuti prema razdjeljenijem, multipolarnom poretku.
Privatni ulagači sve više prate trendove velikih igrača
Taj isti obrazac koji vodi središnje banke sve više prepoznaju i privatni ulagači. Dok se rasprave o održivosti američkog duga i ulozi Europe u njegovom financiranju nastavljaju, fizičko zlato ostaje jedna od rijetkih vrsta imovine koja nije nečiji dug, metal koji se ne može otpisati, restrukturirati ni obezvrijediti odlukom neke vlade ili središnje banke.
Upravo je zato, u vremenu u kojem se financijski sustav sve glasnije preispituje, potražnja za zlatnim polugama i zlatnicima među pojedinačnim ulagačima diljem svijeta u stalnom porastu, prateći korak s institucijama koje već desetljećima upravljaju najvećim svjetskim rezervama.
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata i srebra u Hrvatskoj klikom na poveznice:
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
