Njemački mirovinski sustav pred kolapsom: Što to znači za nas i kako osigurati mirnu starost?

Zamislite da sutra ujutro primate upola manje novca nego danas. Isti troškovi, iste cijene u trgovini, iste režije, ali vaš račun iznenada izgleda kao da ste izgubili posao. Za većinu hrvatskih umirovljenika ovo nije najgori scenarij. 

Ovo je stvarnost svakog prvog u mjesecu. Prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi oko 700 eura, dok prosječna plaća iznosi 1,600 eura. Dakle, odlaskom u mirovinu ne gubite malo, gubite više od polovice svega što ste zarađivali i to preko noći. I dok vi čitate ovaj tekst, mirovinski sustavi diljem Europe počinju pucati po šavovima.

Ni Njemačka više ne može jamčiti mirnu starost: što to znači za nas?

Kada najjača europska ekonomija digne ruke od postojećeg mirovinskog modela, vrijedi zastati i razmisliti. Povjerenstvo koje je osnovao njemački kancelar Friedrich Merz upravo je predložilo radikalne promjene: uvođenje investicijskog fonda po uzoru na Švedsku, ukidanje mogućnosti odlaska u prijevremenu mirovinu sa 63 godine te postupno povećanje dobi za umirovljenje koje bi početkom 2030-ih trebalo iznositi 67 godina, a 2090-ih čak 70 godina. 

Razlog? Urušavanje demografske piramide, sve manje radnika, sve više umirovljenika i raspad sustava koji je desetljećima funkcionirao na načelu međugeneracijske solidarnosti. U Njemačkoj već 3,2 milijuna ljudi starijih od 65 živi u riziku od siromaštva, a gotovo 1,1 milijun njih starijih od 67 radi kako bi pokrili osnovne životne troškove.

Sad zamislite Hrvatsku. Omjer radnika i umirovljenika koji je prije trideset godina bio 3:1 danas je pao na svega 1,4:1. Imamo 1,23 milijuna umirovljenika, a da bi sustav funkcionirao kako treba, trebali bismo imati blizu 3,7 milijuna aktivnih radnika, umjesto dosadašnjih 1,7 milijuna. Mladi odlaze, natalitet pada, a životni vijek se produžuje. Svjetska banka predlaže Hrvatskoj podizanje praga za odlazaka u mirovinu na 70 godina do 2040. Nitko ozbiljan ne može tvrditi da će ovaj sustav za dvadeset ili trideset godina i dalje isplaćivati mirovine kakve poznajemo danas.

Starački dom koji si ne možete priuštiti

Postoji još jedna stvar o kojoj se ne govori glasno, a boli najviše. Smještaj u staračkom domu u Hrvatskoj danas košta između 1000 i 1,500 eura mjesečno, ovisno o razini njege i lokaciji. S prosječnom mirovinom od 700 eura, to je matematički nemoguće pokriti. Što se tada događa? Teret pada na djecu. Na ljude koji imaju vlastite kredite, svoju djecu i druge životne brige. 

Nitko od nas ne želi biti taj roditelj koji je na kraju radnog vijeka svom sinu ili kćeri bio financijska obveza umjesto oslonac. Nitko ne sanja o starosti u kojoj mora birati između lijekova i hrane, ili u kojoj ovisi o tuđoj dobroti da bi platio smještaj. A upravo to čeka one koji danas ne poduzmu ništa.

Gomilanje novca u banci zvuči sigurno, ali nije. Kamatne stope na štednju kreću se između 0,02% i otprilike 2%, dok godišnja inflacija od preko 5% redovito pojede sve što se “zaradilo”. Uz ciljanu inflaciju Europske središnje banke od 2% godišnje, euro će za trideset godina vrijediti upola manje nego danas, što znači da se novac koji čuvate ispod metaforičnog madraca svake godine tiho topi.

Kako strateški osigurati mirnu starost?

Ako želite osigurati mirnu starost, bolje je početi razmišljati prije, nego kasnije, kada kriza već pokuca na vrata. Ovdje u igru ulazi fizičko investicijsko zlato, oblik štednje koji dugoročno čuva kupovnu moć uloženog novca, štiti od inflacije i kriza te donosi pozmašnu zaradu. U posljednjih dvadeset godina cijena zlata u eurima porasla je za više od 700%, a u zadnjih pet godina preko 150%. Investicijsko zlato u obliku fizičkih zlatnih poluga i zlatnika oslobođeno je plaćanja PDV-a, ne podliježe porezu na kapitalnu dobit, stane u svačiji džep, može se prodati bilo gdje u svijetu i ne ovisi o tome hoće li neka vlada odlučiti reformirati mirovinski sustav ili ne.

Zlatna strategija za mirnu starost je jednostavna: periodično, tijekom radnog vijeka, dio primanja pretvarati u fizičku imovinu u obliku zlatnih poluga i zlatnika koju rastu zajedno s inflacijom i nadmašuju je. Jednom kada dođe trenutak za mirovinu, tu imovinu postupno prodajete i pokrivate životne troškove. Bez ovisnosti o državi. Bez čekanja na odluke povjerenstava. Bez straha da će vam neka kriza odnijeti ono što ste cijeli život gradili. Mirna starost nije privilegija bogatih, već rezultat jasne odluke.

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.