Poljska u zlatnim rezervama premašila Europsku središnju banku

Poljska je postala vodeći kupac zlata među svjetskim središnjim bankama u 2026.

Središnje banke diljem svijeta nastavile su povećavati svoje zlatne rezerve i u 2026. godini, a samo u prvih nekoliko mjeseci kupljeno je preko 60 tona zlata. U nastavku donosimo pregled uzroka koji stoje iza kontinuiranog trenda te otkrivamo tko su bili najveći kupci. 

Geopolitička neizvjesnost kao glavni pokretač potražnje

Središnje banke diljem svijeta ušle su u 2026. godinu s jasnim fokusom na očuvanje stabilnosti svojih rezervi, pri čemu zlato igra ključnu ulogu kao sigurno utočište u vremenima globalnih previranja. Porast geopolitičkih rizika, inflacijski pritisci i promjene u dinamici međunarodne trgovine natjerali su mnoge monetarne vlasti da preispitaju strukturu svoje imovine. 

Zlato se u ovom kontekstu ne promatra samo kao financijska imovina, već kao strateški alat za diversifikaciju koji nudi zaštitu od slabljenja vodećih svjetskih valuta. Dok su se ranijih godina na strani kupaca uglavnom pojavljivala velika gospodarstva, u 2026. godini primjetno je širenje baze kupaca na manje države te zemlje u razvoju koje nastoje ojačati svoju ekonomsku otpornost.

Trend akumulacije zlata koji je započeo prije nekoliko godina nastavlja se i u tekućem razdoblju, iako s određenim promjenama u redoslijedu vodećih aktera. Mnoge zemlje s tržišta u nastajanju vide zlato kao ključni element u procesu dedolarizacije, nastojeći smanjiti ovisnost o američkom dolaru, premda se to u širem smislu odnosi i na euro. Ova strategija nije privremenog karaktera, već dio dugoročnog planiranja kojim se želi osigurati nacionalno bogatstvo u slučaju sankcija, prekida platnih sustava ili naglih promjena u globalnom poretku. 

Središnje banke tretiraju zlato kao jedinu imovinu koja nema rizik druge ugovorne strane, što je u suvremenom digitalnom i međusobno povezanom svijetu postalo dragocjenije nego ikada prije.

Lideri u kupnji i vodeća uloga Poljske

Kada se analiziraju konkretni brojevi za 2026. godinu, Poljska se izdvaja kao apsolutni predvodnik u povećanju zlatnih rezervi. Narodna banka Poljske provodi ambiciozan plan povećanja udjela zlata u svojim ukupnim rezervama, s ciljem dosezanja razine od 700 tona. 

Samo u prvim mjesecima 2026. godine Poljska je dodala više od 20 tona zlata u svoje trezore, što odražava njezinu poziciju na istočnom krilu NATO-a i želju za maksimalnom financijskom sigurnošću. Poljske zlatne rezerve sada nadmašuju količine koje u svojim trezorima drži Europska centralna banka. Uz Poljsku, Uzbekistan i Kazahstan ostaju dosljedni kupci, koristeći domaću proizvodnju zlata za jačanje svoje monetarne baze. Ove zemlje sustavno pretvaraju lokalne resurse u globalno priznatu vrijednost, čime direktno utječu na stabilnost svojih nacionalnih valuta.

S druge strane, Kina i dalje zadržava status jednog od najznačajnijih kupaca na duge staze, iako njezine mjesečne kupnje u 2026. godini pokazuju znakove opreznijeg pristupa zbog fluktuacija cijena zlata na svjetskom tržištu. Ipak, kumulativni učinak kineskih kupnji tijekom posljednjih godina ostaje impresivan i služi kao temelj za njezine šire ambicije u međunarodnom financijskom sustavu. 

Zanimljivo je primijetiti i nove aktere poput Češke i Malezije, koji redovito nadopunjuju svoje rezerve. Za Češku je ovo dio šire strategije diversifikacije portfelja izvan europskih instrumenata. Svi ovi potezi ukazuju na to da središnje banke ne trguju zlatom radi kratkoročne dobiti, već ga tretiraju kao temeljni stup nacionalne stabilnosti i sigurnosti.

Razlozi za prodaju i pritisci na nacionalna gospodarstva

Iako je globalni trend usmjeren prema kupnji, određene središnje banke u 2026. godini pojavljuju se na strani prodavača, što je najčešće rezultat specifičnih domaćih ekonomskih izazova. Rusija i Turska u ovom razdoblju bilježe neto smanjenje svojih zlatnih rezervi, ali iz potpuno različitih razloga. 

Ruska prodaja zlata primarno je motivirana potrebom za financiranjem proračunskih rashoda u uvjetima dugotrajnih međunarodnih pritisaka i ratnih troškova. Za Moskvu zlato služi kao likvidni resurs koji se može pretvoriti u potrebna sredstva kada su drugi kanali financiranja ograničeni. Ovo pokazuje dvostruku prirodu zlata – ono je istovremeno štit i izvor hitne likvidnosti u kriznim situacijama.

U slučaju Turske, prodaja zlata često je povezana s unutarnjom dinamikom tržišta i potrebom za stabilizacijom lire. Središnja banka Turske povremeno prodaje zlato domaćim komercijalnim bankama kako bi upravljala lokalnom potražnjom građana za plemenitim metalima, što je u Turskoj tradicionalan način štednje. 

Osim ovih velikih igrača, manje prodaje bilježe i zemlje poput Filipina ili pojedinih država Eurozone, gdje su takvi potezi obično dio rutinskog rebalansa portfelja ili numizmatičkih programa, a ne promjena u temeljnoj politici. Razlika između kupaca i prodavača u 2026. godini jasno oslikava globalnu podjelu između onih koji nastoje graditi nove zaštitne zidove i onih koji su prisiljeni koristiti svoje rezerve kako bi premostili trenutne ekonomske izazove. 

Bez obzira na to jesu li neto kupci ili prodavači, postupci središnjih banaka u ovoj godini potvrđuju da zlato ostaje najvažnija referentna točka globalnog monetarnog sustava.

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.