Ključne europske središnje banke počele su povlačiti svoje zlatne rezerve iz inozemstva, posebno iz Sjedinjenih Američkih Država. Francuska je, primjerice, povukla zlato vrijedno oko 15 milijardi dolara iz američkih trezora, čime je signalizirala promjenu pristupa upravljanju nacionalnim bogatstvom. Očekuje se da bi sličan potez mogla poduzeti i Njemačka, što dodatno naglašava trend repatrijacije zlata.
Središnje banke žele imati svoje zlato u domaćim trezorima
Potez Francuske, a potencijalno i Njemačke, nisu samo tehničke prirode, već imaju snažnu političku i ekonomsku poruku. Države žele imati direktnu kontrolu nad svojim rezervama u vrijeme sve izraženijih globalnih nesigurnosti. Povlačenje zlata iz inozemstva može se tumačiti kao smanjenje povjerenja u međunarodne financijske institucije i infrastrukturu, ali i kao priprema za moguće krizne scenarije.
Ovakvi trendovi također ukazuju na fragmentaciju globalnog financijskog sustava. Umjesto centraliziranog modela u kojem dominiraju velike financijske sile, sve je više znakova da države teže vlastitoj autonomiji. Zlato u tom procesu igra ključnu ulogu, a pritom ne ovisi o kreditnom riziku i univerzalno je prihvaćena vrijednost.
Središnje banke diljem svijeta nastavljaju gomilati zlato
U posljednjih godinu i pol dana, svjetsko tržište zlata također obilježava kontinuirana kupnja od strane središnjih banaka. Podaci Svjetskog vijeća za zlato pokazuju da su središnje banke nastavile kupovati zlato i u veljači 2026. godine, čime potvrđuju dugoročnu strategiju diverzifikacije rezervi.
Prema dostupnim podacima, Kina već 17 mjeseci zaredom povećava svoje zlatne rezerve (trenutačno preko 2,313 tona). Istodobno, postoje snažne indikacije da su stvarne kineske rezerve znatno veće od onih koje se službeno prijavljuju, što sugerira stratešku pripremu za novi globalni ekonomski poredak u kojem će fizičko zlato igrati ključnu ulogu otpornosti naspram inflacijskih pritisaka i valutnih nestabilnosti.
Pored Kine, značajan kupac je i Poljska koja je samo u veljači kupila preko 20 tona zlata. Riječ je o zemlji koji samostalno drži preko 550 tona zlatnih rezervi, čime je pretekla i Europsku središnju banku, s tim da planira povećati rezerve do 700 tona u narednom periodu.
Zlato se u ovakvim okolnostima ponovno potvrđuje kao ključna sigurnosna imovina, osobito u vrijeme geopolitičkih napetosti i inflatornih pritisaka. Središnje banke sve više nastoje smanjiti ovisnost o američkom dolaru, što se očituje u povećanoj potražnji za fizičkim zlatom. Ovaj trend nije nov, ali njegovo intenziviranje ukazuje na duboke promjene u globalnom monetarnom poretku. U tom kontekstu, zlato nije samo investicijska opcija, već i instrument monetarne i financijske suverenosti.
Primjer Turske dokazuje zašto je zlato važno za ekonomsku stabilnost
Turska predstavlja specifičan slučaj na globalnom tržištu u kojem je zlato postalo aktivni instrument monetarne stabilizacije. Od kraja veljače 2026. godine, Turska je realizirala prodaju zlata u vrijednosti od oko 20 milijardi dolara kako bi poduprla domaću likvidnost i odgovorila na ekonomske izazove.
Središnja banka Turske prodala je oko 50 tona zlata. Riječ o privremenom korištenju imovine u kriznim uvjetima, slično praksi viđenoj tijekom pandemije, što zapravo naglašava nezamjenjivost zlata kao rezervne imovine u trenucima tržišnih turbulencija. Ovaj turski manevar, iako je kratkoročno pridonio pritisku na cijenu, dugoročno potvrđuje zlato kao jedini siguran štit protiv eksternih šokova.
Otpornost tržišta usprkos privremenom padu cijene
Iako je ožujak donio značajan pad cijene uzrokovan masovnim odljevima iz “papirnatog zlata” (ETF-ova) u Sjevernoj Americi i Europi, temeljna potražnja ostaje čvrsta. Azijska tržišta su, za razliku od zapadnih, zabilježila priljeve od 1,9 milijardi dolara, koristeći niže cijene za stratešku kupnju. Analiza pokazuje da je pad bio potaknut zapadnom potrebom za likvidnošću radi pokrivanja gubitaka u drugim klasama imovine, a ne promjenom fundamentalnih čimbenika.
Čak i uz pad cijene zlata u ožujku, zlato je zadržalo pozitivan povrat od početka godine u svim vodećim svjetskim valutama, od eura do jena, što potvrđuje njegovu dugoročnu atraktivnost. Snažna institucionalna kupnja od strane središnjih banaka i povratak fizičkog zlata u nacionalne trezore stvaraju čvrstu osnovu za stabilizaciju cijene.
Zaključno, iako tržište zlata prolazi kroz faze volatilnosti, temeljni trendovi ostaju nepromijenjeni. Središnje banke nastavljaju s akumulacijom, države jačaju kontrolu nad svojim rezervama, a zlato zadržava status ključne sigurnosne imovine. U svijetu obilježenom neizvjesnošću, njegova uloga postaje sve važnija, kako za institucionalne investitore, tako i za nacionalne ekonomije.
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata i srebra u Hrvatskoj klikom na poveznice:
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
