Mit o “reliktu prošlosti”: Zašto svjetske sile gomilaju zlato, a Hrvatska je prodala svoje nizašto?

Zlato je kroz cijelu ljudsku povijest imalo važnu monetarnu ulogu, a ta uloga nije ništa manje značajna ni u današnjem globalnom ekonomskom sustavu, premda je zlatni standard ukinut prije više od pet desetljeća. Kako bismo shvatili važnost zlata u suvremenom svijetu, dovoljno je pogledati koje zemlje posjeduju najveće zlatne rezerve.

Najjače svjetske ekonomije drže najviše zlata

Izvor: Svjetsko vijeće za zlato

Prema službenim brojkama, SAD drži najveće zlatne rezerve na svijetu, što je od velikog značaja budući da se radi o najjačoj ekonomiji na svijetu i gospodarstvu koje je odgovorno za gotovo ¼ svjetskog ekonomskog outputa. Sljedeće najveće zalihe zlata posjeduje Njemačka, inače treća najveća ekonomija na svijetu i najveća ekonomska sila u Europi. 

Kina kao druga svjetska ekonomska sila, službeno ima 2,321 tonu zlata. Kada se gleda svjetski rang (po BDP), Indija, Japan, Francuska, Italija i Rusija također spadaju među 10 najvećih ekonomija na svijetu, što znači da ukupno 8 od 10 zemalja s najvećim zlatnim rezervama, ujedno spada i među 10 najvećih svjetskih ekonomija. Činjenica da najjače ekonomije na svijetu desetljećima drže ovako visoke količine zlata u svojim rezervama, svjedoči o snazi i autoritetu zlata kao jednom od temelja globalne monetarne stabilnosti i financijskog sustav općenito.

Zanimljivost je da bi u skorije vrijeme, Poljska mogla prestići Nizozemsku po pitanju zlatnih rezervi. Narodna banka Poljske povećala je svoje zlatne rezerve tijekom prve polovice 2026. na 595.6 tone te ostaje usredotočena na postizanje svojeg cilja od 700 tona, što će ju staviti odmah iza Japana na globalnoj ljestvici.

Ključne međunarodne institucije također posjeduju velike rezerve zlata

MMF drži 2,814.1 tona zlata, a ako bismo tome pridodali 102 tona koje drži Banka za međunarodna poravnanja (BIS), druga ključna međunarodna institucija u globalnoj financijskoj infrastrukturi, inače blisko povezana s MMF-om i svjetskim središnjim bankama, ove dvije međunarodne institucije zajedno bi držale 2,912.1 tonu zlata. To bi ih stavilo na treće mjesto na svjetskoj ljestvici, ne tako daleko od Njemačke koja je sljedeća u nizu.

MMF drži zlato još od svojeg osnutka jer je ono tada igralo središnju ulogu u Bretton-Woodsu (međunarodnom financijskom sustavu nakon 2. svjetskog rata). MMF dan-danas prodaje zlato kako bi ostvario prihod i na taj način pomogao zemljama članicama da stabiliziraju svoja gospodarstva, što je jedna od njegovih osnovnih funkcija.

Koliko zlata posjeduju svjetski blokovi: Zapad vs. BRICS?

ESB, središnja banka eurozone koja broji 21 zemalja, službeno ima 508.4 tone zlata, što čini preko 30% njenih ukupnih rezervi. No, kada se zbroje zlatne rezerve svih članica eurozone, radi se o preko 10,808.3 tone, a kada se tome pridodaju i ostale članice Europske unije, dolazimo do brojke od vrtoglavih 11,888.6 tona.

SAD službeno ima 8,133 tone zlata, premda se u američkoj javnost nerijetko javljaju nepotvrđene spekulacije o tome nalazi li se američko zlato doista u Fort Knoxu. Slijedom toga, američki predsjednik Donald Trump već neko vrijeme zahtijeva neovisnu fizičku reviziju kako bi se utvrdilo stvarno stanje američkih zlatnih rezervi. Senator Rand Paul koji se također godinama zalagao za reviziju, navodi kako je stanje rezervi iznimno važno pitanje jer fizičko zlato implicitno čuva vrijednost dolara. U suprotnom, ne bi bilo potrebno službeno držati toliko zlata 55 godina nakon ukidanja zlatnog standarda.

Jedanaest članica BRICS-a imaju približno 6,300 tona zlata (uz procjenu stručnjaka da Iran drži između 100 i 300 tona zlata), no postoje i spekulacije da je ta brojka mnogo veća i da se radi o čak 20,500 tona. Iako Kina službeno ima oko 2,321 tonu zlata, postoje informanti poput Dominica Frisbyja koji procjenjuju da Kina ima između 5,500 i čak 16,000 tisuća tona zlata. Analitičari također često navode kako bi Kina zajedno sa zemljama BRICS-a mogla iskoristiti svoje zlato kao podlogu za zajedničku valutu i promicanje dedolarizacije u geopolitičkom okršaju sa SAD-om.

Zašto je Hrvatska prodala 15 tona svojih zlatnih rezervi?

Hrvatska je sukcesivno naslijedila približno 15,1 tona zlata koje je 2000-ih godina u dva navrata prodala za ukupno 146 milijuna dolara. Iz HNB-a su tada kao razlog prodaje naveli kako je zlato zastarjelo, kako je kretanje njegove cijene nepredvidivo te kako samo po sebi ne donosi nikakvu kamatu. U kasnijim komentarima pozivali su se i na niski prosječni stogodišnji prinos, podatak koji je zapravo potpuno irelevantan u stručnom smislu jer uzima u obzir brojke od prije ukidanja zlatnog standarda 1971. godine u SAD-u – vrijeme u kojem zlato uopće nije bilo slobodna tržišna roba, već fiksno pokriće za američki dolar ($35 za uncu zlata), a time indirektno i za sve ostale valute u svijetu.

Da smo spomenute zlatne rezerve čuvali do danas, njihova vrijednost iznosila bi približno 2 milijardi dolara, budući da je cijena zlata u međuvremenu porasla za preko 1500%, gledano od 2001. kada smo prodali 13.1 tonu, odnosno 830% od 2005. kada smo prodali 1.95 tona. Hrvatska je tako ostala među rijetkim zemljama u Europi bez zlatnih rezervi, pored još samo Moldavije i Kosova te Norveške koju možemo zanemariti budući da se radi o jednoj od najbogatijih zemalja na svijetu s golemim zalihama nafte i prirodnog plina.

U prosincu 2022. godine, Hrvatska narodna banka kupila je oko 1.75 tona zlata u vrijednosti 96 milijuna eura tj. nešto manji iznos od onog što smo prethodno “zaradili” prodavši 15 tona.  Ova kupnja odrađena je kako bi se ispunili zahtjevi Europske središnje banke za pristup eurozoni, a zlato je upravo iz tog razloga preneseno u pričuve ESB-a. To znači da rečeno zlato u suštini nije pod kontrolom Republike Hrvatske, a povrat je tehnički jedino moguć u slučaju izlaska iz eurozone ili raspada iste.

Zlato u središtu geopolitike i budućnosti monetarnog sustava – Trebaju li Hrvati početi razmišljati o osobnim “zlatnim rezervama”?

Iako poneki kritičari zlata smatraju da se radi o “reliktu prošlosti” i instrumentu koji ne nosi fiksnu kamatu ili dividendu, prilike u globalnoj ekonomiji u potpunost ih demantiraju. Činjenica je da najjače svjetske sile i međunarodne institucije još uvijek čuvaju i/ili gomilaju velike količine zlata kako bi se zaštitili od financijskih rizika i nepredvidivih okolnosti.

Fenomen dedolarizacije i koncept valute temeljene na zlatu u sklopu tenzija između SAD-a i Kine tj. u širem smislu BRICS saveza, također stavljaju zlato u središte aktualnih geopolitičkih previranja, kao i same budućnosti globalnog monetarnog poretka. Budući da se oko njega “lome” tolika koplja te da je njegova cijena posljednjih desetljeća pokazala strelovit rast, važnost i snaga zlata danas su praktički neupitne. 

Iako zemlje poput Hrvatske nemaju značajne zlatne rezerve, to ne znači da hrvatski građani ne mogu naučiti od velikih igrača te sami početi stvarati svoje zlatne rezerve koje će ih štititi u razdobljima neizvjesnosti. Investicijsko zlato u obliku zlatnika i zlatnih poluga dolazi u različitim veličinama, od jednog grama do jednog kilograma, što znači da je pristupačno kako malim, tako i velikim ulagačima, počevši s iznosima od tek nešto više od stotinjak eura.

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.