Svijetu prijete visoka inflacija i recesija – što se događa s cijenom zlata?

Posljednjih mjeseci svjetska ekonomija ponovno se našla pod snažnim pritiskom geopolitičkih sukoba, inflacije i neizvjesnosti oko monetarne politike najvećih središnjih banaka. Analitičari sve češće upozoravaju da globalno gospodarstvo ulazi u razdoblje vrlo sporog rasta, pri čemu se povećava rizik od recesije u SAD-u, Europi i dijelovima Azije. Što sve ovo znači za zlato, saznajte u nastavku.

Rastući energetski troškovi potiču novi inflacijski val u svijetu

Cijena sirove nafte tipa Brent koja se kreće iznad 90 dolara po barelu postala je nova realnost koja izravno utječe na sve aspekte globalne ekonomije. Više cijene energije automatski podižu troškove proizvodnje i transporta, što dodatno potiče inflaciju u većini razvijenih država. Europska središnja banka procjenjuje da bi inflacija u europodručju mogla ostati povišena dulje nego što se očekivalo, osobito ako sukobi potraju tijekom ljeta. 

U Europi je posljednjih tjedana posebno odjeknula vijest da ECB razmatra novo povećanje kamatnih stopa već u lipnju. To pokazuje koliko su europske monetarne vlasti zabrinute zbog novog vala inflacije. Istodobno, gospodarski rast u eurozoni ostaje vrlo slab, de facto unutar statističke greške. 

Ponovno se razbuktala inflacija u SAD-u – Što to znači za kamatne stope?

Središnje banke, na čelu s američkim Fedom, nalaze se u nezavidnom položaju dok pokušavaju balansirati između obuzdavanja uporne inflacije i sprječavanja dublje recesije. U SAD-u inflacija je u travnju dosegnula 3,8 posto, što je najviša razina u posljednje tri godine.

Zbog takvih kretanja, tržišta su morala odbaciti ranija očekivanja o agresivnom smanjenju kamatnih stopa. Trenutne kamatne stope u SAD-u kreću se u rasponu od 3,5 do 3,75 posto, a konsenzus vodećih investicijskih banaka sugerira da bi Fed mogao zadržati ove razine do kraja godine. 

Američke kamatne stope danas imaju puno šire značenje od isključivo američkog gospodarstva. Više američke kamate privlače kapital iz cijelog svijeta u američke obveznice i dolar. To povećava troškove zaduživanja globalno i često vrši pritisak na druge središnje banke da i same zadrže više kamate nego što bi možda željele. 

ESB zato vrlo pažljivo prati Fed jer prevelika razlika između američkih i europskih stopa može uzrokovati slabljenje eura i dodatne inflacijske pritiske u Europi.

Tržište ozbiljno sumnja u održivost američkog duga

Posljednjih nekoliko mjeseci stopa inflacije više ne pada tako brzo kao ranije, dijelom zbog viših cijena energije i geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku. Fed je stoga držao kamatne stope nepromijenjenima, uz poruku da želi vidjeti dodatne dokaze da se inflacija dugoročno vraća prema ciljanih 2 posto. Spuštanje kamatnih stopa moglo je dovesti do ponovnog rasplamsavanja inflacije, dok je predugo držanje stopa na visokim razinama, moglo usporiti gospodarstvo i povećati nezaposlenost. 

Od novog vodstva Feda očekivalo se spuštanje stopa, međutim u trenutnim okolnostima novih inflacijskih pritisaka, tržišna očekivanja ipak naginju prema tome da će kamatne stope ostati na visokim razinama ili čak biti povećane do kraja godine. 

Slijedom toga, na američkom tržištu obveznica vlada velika volatilnost, pri čemu su kamatne stope na dugoročne obveznice dosegnule najviše razine u posljednja dva desetljeća. Ovaj trend izravna je posljedica visokih kamatnih stopa i straha od povratka visoke inflacije, što investitore tjera na prodaju državnih papira. 

Kada se obveznice masovno prodaju, njihova tržišna cijena pada, dok prinos koji one nose raste kako bi privukao nove kupce. Dodatan pritisak stvara i golema ponuda novih obveznica kojima američka vlada financira svoj proračunski deficit, što zasićuje tržište i dodatno spušta cijene starijih trezoraca.

Investitori u 2026. više ne brinu samo o inflaciji, već i o održivosti američkog duga koji je dosegnuo nove rekordne razine. Prinosi na 10-godišnje trezorce nisu visoki samo zbog Feda, već i zbog “premije na rizik” koju investitori traže zbog ogromnih proračunskih deficita

Svijetu prijeti stagflacijska kriza

Financijska tržišta, koja su ranije bila vrlo optimistična, sada u cijene ugrađuju očekivanje da se stope vjerojatno neće vratiti na niske razine iz prošlog desetljeća. Trenutačni fokus investitora je na svakom novom izvješću o indeksu potrošačkih cijena i podacima s tržišta rada, budući da Fed naglašava da će svaka buduća odluka biti strogo ovisna o tim podacima. 

Američko gospodarstvo zasad pokazuje otpornost na recesijske pritiske unatoč visokim troškovima zaduživanja. Međutim, iza rasta gospodarstvo stoji sektor umjetne inteligencije u kojem se, po mnogima, stvara financijski balon. Dodatnu nervozu stvaraju političke napetosti i nove carinske prijetnje povezane s trgovinskim odnosima SAD-a, Kine i Europe.

Naposljetku, geopolitička situacija na Bliskom istoku ostaje primarni faktor rizika. Analitičari upozoravaju da bi svaki poremećaj u ključnim pomorskim rutama mogao gurnuti svjetsku ekonomiju u stagflaciju. MMF je također upozorio da bi globalni rast mogao pasti ispod dva posto ako se ratna kriza dodatno proširi i ako cijene energije ostanu visoke. Takva razina rasta smatra se rubom globalne recesije, a slična situacija posljednji je put viđena tijekom pandemije koronavirusa. 

Cijena zlata u korekciji, no dugoročna perspektiva ostaje pozitivna

Trenutačna cijena zlata kreće se oko 4,400 dolara odnosno 3,800 eura po unci, što predstavlja značajan rast u odnosu na kraj prošle godine, iako je daleko od povijesnih rekorda tijekom siječnja ove godine. Zahvaljujući povoljnim cijenama, fizička potražnja za zlatnim polugama i zlatnicima ove je godine dosad porasla za više od 40% u odnosu na isti period prošle godine. U široj slici, institucionalni ulagači i dalje vide zlato kao ključnu zaštitu od sistemskih rizika, a prognoze za kraj 2026. godine ostaju optimistične, s predviđanjima o rastu koja se kreće oko 25% u odnosu na sadašnju razinu. 

Potražnja središnjih banaka uvelike će oblikovati daljnje kretanje cijene. Kina i druge zemlje u razvoju posljednjih godina povećavaju zlatne rezerve kako bi smanjile ovisnost o američkom dolaru. Taj trend nije stao ni tijekom posljednjih mjeseci, što dugoročno daje određenu stabilnost tržištu zlata.

Visoke kamatne stope i prinosi na američke trezorce privremeno će značiti da su špekulantima državne obveznice atraktivnije od zlata, što će stvarati negativan pritisak na cijenu zlata još neko vrijeme, no dugi periodi visokih stopa dovest će i do usporavanja gospodarstva, što je pak pozitivno za zlato u dužem roku. Nedavno uvođenje indijskih carina na zlato isto bi tako moglo privremeno smanjiti potražnju za zlatom, što kratkoročno gura cijenu prema dolje. 

Sve u svemu, zlato se privremeno nalazi u fazi konsolidacije, čekajući jasnije signale iz Feda, dok trend dugoročnog rasta cijene ostaje stabilan. Iskusni investitori na trenutnu situaciju gledaju kao na idealnu priliku za kupnju sa svojevrsnim popustom kakvog inače ne bi mogli ostvariti u uobičajenim uvjetima.

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.