Hrvati su u proteklih nekoliko godina uložili velike količine sredstava u trezorske zapise, dajući državi na povjerenje svoju štednju s ciljem zarade. Žalosna je činjenica da su građani ulaganjem u trezorce ustvari izgubili novac, dok su istovremeno propustili zaraditi višestruko veći iznos kroz isplativiju ulagačku alternativu kao što je investicijsko zlato.
Građani u realnom gubitku – Iluzija ‘zarade’ na trezorcima
Stopa inflacije u Hrvatskoj, u travnju 2026. iznosila je 5.8%. Ovaj podatak govori da su u posljednjih godinu dana cijene proizvoda i usluga poskupjele za 5.8%. Nitko ne voli inflaciju tj. poskupljenja jer to znači da naš novac može kupiti manje proizvoda i usluga – u prijevodu, na gubitku smo.
Kod ulaganja isto tako vrijedi vrlo jednostavno pravilo kojeg poznaje gotovo svatko s osnovnim financijskim znanjem. Ako je stopa inflacije 5.8%, mi moramo zaraditi minimalno 5.8% na našem ulaganju samo kako bismo bili na nuli jer inače imamo realni gubitak.
Slijedom toga, ‘zarada’ na trezorcima unazad godinu dana iznosila je samo 2.5%, preko dvostruko manje od onog što smo izgubili na inflaciji (-5.8%). Drugim riječima, to nije bila realna zarada, već realni gubitak.
Tim gore, Hrvati su u posljednjih nekoliko godina uložili preko 14.3 milijarde eura u trezorce i narodne obveznice, ‘zaradivši’ tek 370 milijuna eura. Međutim, inflacija u tom periodu je praktički dovela do udvostručenja cijena pojedinih proizvoda i usluga.
Usporedimo li nekoliko postotaka ‘zarade’ na državnim vrijednosnim papirima s inflacijom koja je kumulativno iznosila više desetaka posto, vrlo jednostavno dolazimo do zaključka da se radi o poraznom gubitku, a ne o ‘zaradi’.
Zlato deset puta isplativije – sve više građana prebacuje novac iz trezoraca u investicijsko zlato
Cijena zlata u eurima, u posljednjih je 12 mjeseci narasla gotovo 34%. Da su Hrvati, npr. uložili 14.3 milijardi eura u zlatnike i zlatne poluge prije godinu dana, dosad bi ostvarili gotovo 4 milijardi eura realne zarade odnosno preko 10 puta više nego na trezorcima. Upravo zato sve više Hrvata prebacuje novac iz trezoraca u investicijsko zlato.
Cijena zlata u posljednjih je 20 godina imala prosječni godišnji rast od preko 10%, čime je nadmašila prosječnu stopu inflacije u tom periodu, ali i niz drugih ulaganja. Najveće globalne investicijske banke ove godine prognoziraju rast cijene zlata od čak 20%, dok najvažnije centralne banke još uvijek čuvaju ili povećavaju količine zlata u svojim rezervama kako bi se zaštitile od raznih vrsta rizika.
Ove svjetske trendove sve više prate i hrvatskih ulagači koji u posljednje vrijeme pojačano ulažu u zlato. Podaci Centra Zlata govore o rastu potražnje za fizičkim zlatnicima i zlatnim polugama od preko 50% u prvoj polovici 2026. godine u odnosu na isti period lani.
Investicijsko zlato – svevremenska valuta dostupna svima
Investicijsko zlato standardizirano je i visoko likvidno, što znači da se bilo gdje u svijetu, u bilo kojem trenutku može odmah zamijeniti za novac, za razliku od trezoraca. Jednostavno je za pohraniti i mobilno – zlatna poluga od jednog kilograma manja je od pametnog telefona te može stati u svačiji džep.
Investicijsko zlato dolazi u različitim veličinama, od jednog grama do jednog kilograma, što znači da je dostupno svim ulagačima, kako onima s budžetom od nekoliko stotina eura, tako i onima koji imaju milijune.
Pritom je oslobođeno je svih poreza, što znači da sva zarada od ulaganja ostaje isključivo vlasniku, bez obveza prema državi. Radi se o realnoj fizičkoj imovini koju je moguće držati u rukama, a zbog svoje otpornosti na krize i inflaciju, daje visoku dozu neovisnosti od financijskog sustava.
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata i srebra u Hrvatskoj klikom na poveznice:
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
