11.07.2022.
Vrijednost eura u ovom je trenutku gotovo izjednačena s vrijednosti američkog dolara (1$ = 0.99€). Riječ je o najslabijoj poziciji zajedničke valute eurozone u odnosu na dolar u posljednjih 20 godina. Situaciju najbolje ilustrira činjenica da je euro u posljednjih godinu dana izgubio gotovo 14.1% svoje vrijednosti u dolaru.
Kao glavne uzroke ovog fenomena, ekonomski stručnjaci najčešće navode inflacijske strahove, rezigniranost investitora, predstojeću globalnu recesiju, prehrambenu krizu i energetsku krizu koja se najviše osjeti u Europi.
Inflacija izjeda kupovnu moć i štednju u eurima
Inflacija u eurozoni dosegla je prošli mjesec novi rekord sa stopom od 8.6% u odnosu na isto razdoblje lani, izjednačujući se pritom sa stopom inflacije u SAD-u. Hrvatska se u međuvremenu pridružila zemljama EU s dvoznamenkastom inflacijom, našavši se na vrtoglavih 10.8%.
Problematična je činjenica da osim što inflacija nagriza vrijednost kupovne moći, ona također izjeda naše ušteđevine, neovisno o tome štedimo li u eurima ili valutama koja su vezane za euro poput hrvatske kune. Stanje je tim gore po nas zbog promjene tečaja, što znači da naš novac vrijedi još manje u odnosu na dolar. Drugim riječima, naša kupovna moć u dolarima sada je 14.1% slabija nego prije godinu dana, čak i kada inflaciju ne bismo računali. Naravno, kada se uračuna inflacija, taj je pad još izraženiji.
Jedina poluga u rukama središnjih bankovnih institucija poput ESB-a ostaje dizanje kamatnih stopa kako bi barem donekle oborili rast inflacije i ojačali euro, no sada i to ostaje pod upitom zbog bojazni od nadolazeće globalne krize i posljedične stagnacije gospodarstva.
Podsjetimo, neki od najjačih svjetskih medija kao što su New York Times, Bloomberg, Forbes i CNN Business, sada već otvoreno govore kako nam se bliži recesija svjetskih razmjera unutar manje od 12 mjeseci, dok drugi govore i o scenarijima poput stagflacijsko-dužničke krize. Šefica MMF-a, Kristalina Georgieva, također nije imala nimalo utješne izjave, rekavši kako se mogućnost goleme recesije ‘ne može isključiti’ te da će “2022. biti teška, a 2023. možda još teža.” Ako je suditi prema mišljenju potrošača, recesija je već ovdje i debelo se osjeti.
Što će biti sa štednjom i inflacijom kada Hrvatska uvede euro?
Jedna od najčešćih i najraširenijih miskoncepcija među hrvatskim štedišama jest da je euro kao valuta siguran za štednju, no u stvarnosti to ne može biti dalje od istine, pogotovo kada govorimo o velikim poremećajima poput onih s kojima se trenutno suočavamo u svijetu. Štednja u eurima ni u kojem slučaj nas ne spašava od globalnih kriza i činjenice da euro tone u vrijednosti u relativnom odnosu prema drugim svjetskim valutama kao što je američki dolar.
S obzirom da je hrvatsko tržište visoko euroizirano, a kuna praktički vezana za tečaj eura, ionako je gotovo svejedno u kojoj od te dvije valute štedimo. Kada uvedemo euro, apsolutno ništa bitno neće se promijeniti po tom pitanju, a ono što bi se pak moglo dogoditi neovisno o tome, jest da će cijene pojedinih dobara i usluga dodatno poskupjeti, pritom povećavajući psihološku percepciju inflacije u društvu i čineći stvari multiplikativno gorima nego što su sada.
Štoviše, kamatne stope na bankovnu štednju i oročene depozite nisu bile dovoljno visoke čak i u prethodnim razdobljima kada je inflacija iznosila prihvatljivih nekoliko postotnih bodova, a kamoli u tekućoj situaciji. Jednostavno rečeno, inflacija nam konstantno izjeda kupovnu moć u mnogo većoj mjeri nego što možemo ‘zaraditi’ kroz prinose na našu štednju – i to vrijedi za sve valute.
Kada sve skupa zbrojimo, štednja u banci nastavlja se pokazivati kao neisplativa aktivnost za one koji žele očuvati vrijednost svoje imovine na dugi rok, a uvođenje eura neće ništa po tom pitanju promijeniti.
Investicijsko zlato kao instrument dugoročnog očuvanja vrijednosti naše ušteđevine
Preko 80% fiat valuta u povijesti u nekom je trenutku ugašeno. Njihove sudbine najčešće su završile odlaskom u bescjenje kroz hiperinflaciju ili ukidanjem putem političkih dekreta. Današnje fiat valute vjerojatno će doživjeti sličan scenarij, a u ovom trenutku najrealnija opcija jest da će ih kroz koje desetljeće zamijeniti njihovi računalni blizanci tzv. digitalne valute.
Ovdje se za sve štediše nalaže vrlo logično i jednostavno pitanje: kako očuvati vrijednost vlastite imovine na dugi rok, osobito kada nam predstoji razdoblje visoke inflacije i rastućih negativnih rizika na tržištima? Rješenje u svakom slučaju nije bankovna štednja, bilo u eurima, bilo u kunama. Jedina svijetla točka u moru povijesnih i aktualnih neizvjesnosti, ostalo je i ostat će investicijsko zlato u vidu zlatnika i zlatnih poluga koje se u mnogobrojnim navratima pokazalo otpornim na visoku inflaciju i sve vrste društvenih, gospodarskih i financijskih kriza.
Cijena zlata, gledano u eurima, u posljednjih je dva desetljeća kumulativno narasla za 440%, a ovaj trend bio je najizraženiji tijekom kriznih perioda, primjerice, od 2008.-2011. kada je cijena zlata narasla za 200% te 2020. kada je taj rast iznosio 30%. Kako sada stvari stoje, nema razloga da se ovi trendovi ne nastave i u budućnosti. Međutim, u ovom trenutku cijena zlata i dalje je relativno podcijenjena, što znači da ga možemo kupiti po iznimno povoljnoj cijeni i time dugoročno osigurati vrijednost naše ušteđevine.
Autor:
Centar Zlata
Napomene:
- Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
- Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
—
Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!
