Zlato se u posljednjih nekoliko dana približilo granici od 4 200 dolara po unci, potaknuto slabijim američkim podacima o zapošljavanju objavljenim prošli tjedan. Broj novih radnih mjesta izvan poljoprivrede porastao je u lipnju za samo 57,000, dok je stopa nezaposlenosti neznatno pala.
Slabiji podaci s američkog tržišta rada smanjili su tržišna očekivanja o dodatnom pooštravanju monetarne politike Federalnih rezervi, oslabili dolar i pritisnuli prinose na desetogodišnje američke obveznice, što je stvorilo povoljno okruženje za rast cijene plemenitih metala.
Analitičari pomno prate nadolazeće podatke o inflaciji sredinom srpnja te odluku Fed-a krajem mjeseca. Zanimljivo je i da se stanje u Hormuškom tjesnacu postupno normalizira, a cijene nafte vratile su se na razine prije izbijanja iranske krize, čime je smanjen dio inflacijskog pritiska.
Investicijske banke očekuju rast cijene zlata do kraja godine i u 2027.
Vodeće svjetske investicijske kuće zadržavaju izrazito pozitivan pogled na zlato. Analitičari HSBC-a ističu kako bi potražnja za diverzifikacijom portfelja i kupnje središnjih banaka trebali poduprijeti rast cijene do kraja 2026. godine. Iz banke posebno naglašavaju snažnu potražnju u Kini, gdje regulatorne promjene sada omogućuju osiguravajućim društvima i upraviteljima imovine veće ulaganje u zlatne poluge.
Još optimističniju projekciju iznosi State Street Global Advisors, čiji mjesečni izvještaj o zlatu predviđa da bi cijena mogla dosegnuti između 4 750 i 5 500 dolara po unci u sljedećih šest do devet mjeseci, s vrhuncem u ožujku 2027. godine.
Ova prognoza počiva na nekoliko strukturnih čimbenika: globalna zaduženost dosegnula je rekordnih 353 bilijuna dolara, udio zlata u ukupnoj imovini investicijskih fondova i dalje je ispod jednog posto, znatno niže od preporučenih tri do deset posto, dok korelacija između dionica i obveznica ostaje povišena, čineći zlato sve važnijim alatom za diverzifikaciju portfelja. State Street također ističe snažnu kinesku maloprodajnu potražnju i visoke domaće premije kao pokazatelje ograničene ponude na azijskom tržištu.
Središnje banke nastavljaju kupovati zlato u velikim količinama
Podaci Svjetskog vijeća za zlato pokazuju da su središnje banke u svibnju neto kupile 41 tonu zlata (u odnosu na 17 tona mjesec ranije i 244 tone u prva tri mjeseca 2026.), što predstavlja drugu najveću mjesečnu kupnju ove godine, odmah iza veljače. Poljska je i dalje najveći kupac s dodatnih 18 tona u svibnju, čime je ukupno u 2026. godini nabavila 64 tone i približila se svom cilju od 700 tona zlatnih pričuva. Iako još uvijek ne postoje potpuni podaci za lipanj, Narodna banke Kine objavila je kupnju 15 tona zlata.
Kina je kupila 10 tona, čime je zabilježila dvadeseti uzastopni mjesec neto kupnje, dok su Uzbekistan i Kazahstan nastavili svoje kontinuirane akvizicije. Singapur se vratio na popis kupaca nakon gotovo godinu dana stanke, s kupnjom od 4 tone. Posebno je indikativan podatak da čak 89% središnjih bankara očekuje rast globalnih zlatnih pričuva u sljedećih dvanaest mjeseci, dok rekordnih 45% očekuje da će njihova vlastita institucija povećati zalihe zlata. Ovakav trend potvrđuje da institucionalna potražnja za zlatom nije kratkoročna reakcija na tržišne turbulencije, već dugoročna strateška odluka mnogih zemalja da smanje ovisnost o dolaru i ojačaju svoje rezerve fizičkom imovinom.
Sve zajedno, aktualna kretanja pokazuju da zlato, unatoč povremenim kratkoročnim korekcijama uzrokovanim jačanjem dolara ili promjenama očekivanja o kamatnim stopama, zadržava snažne temeljne pokretače rasta, od geopolitičke neizvjesnosti, preko rekordne globalne zaduženosti, do kontinuirane potražnje središnjih banaka i institucionalnih investitora diljem svijeta.
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata i srebra u Hrvatskoj klikom na poveznice:
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
