Valutni rat je situacija u kojoj države namjerno poduzimaju mjere koje dovode do slabljenja vlastite valute u odnosu na valute najvažnijih trgovinskih partnera. Razlog za rušenje vrijednosti domaće valute je želja za povećanjem izvoza i smanjenjem uvoza vlastitog gospodarstva, što bi trebalo biti dobro za rast proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta.

Kako slabljenje valute pomaže gospodarstvu?

Ako npr. novi BMW košta 100.000 eura, a tečaj eura u odnosu na američki dolar iznosi 1.20, to znači da je cijena tog istog automobila u SAD-u 120.000 dolara (u ovom jednostavnom primjeru u obzir nisu uzeti porezi, troškovi prijevoza, marže distributera i sl.). Ako bi euro iz bilo kojeg razloga počeo jačati i tečaj poraste na 1.40, cijena spomenutog automobila bi u SAD-u porasla na 140.000 dolara, a isto bi se dogodilo i u mnogim drugim zemljama čije su valute vezane za dolar. To bi gotovo sigurno dovelo do pada prodaje BMW-a na važnom američkom tržištu. U suprotnoj situaciji, ako bi tečaj EUR/USD pao na 1.10, isti model automobila bi uz ostale nepromijenjene uvjete u SAD-u koštao 110.000 dolara, što bi trebalo dovesti do veće prodaje i većeg izvoza automobila iz Europe u SAD.

Osim što je BMW-u kao kompaniji, kao i ostalim europskim kompanijama koje izvoze proizvode u inozemstvo u interesu da euro bude što slabiji, to je u interesu i Njemačkoj i ostalim zemljama koje su uvele euro. Naime, kada su u pitanju velike ekonomije, za svaki postotak slabljenja valute vjerojatno dolazi do rasta izvoza u vrijednosti nekoliko stotina milijuna eura, što dovodi do otvaranja tisuća radnih mjesta, a to je ono što svaka država želi postići. Isto tako, države u pravilu žele spriječiti pretjerano jačanje vlastite valute kako bi izbjegle suprotni scenarij.

Kako države slabe svoje valute?

Centralne banke pojedinih država imaju na raspolaganju više mjera koje mogu dovesti do slabljenja vlastite valute. Prva i najčešće korištena mjera je verbalna intervencija. Guverner ili neki drugi visoko pozicionirani dužnosnik banke javno izjavi da tečaj valute previsok, da uzrokuje neželjene posljedice ili da očekuje slabljenje valute. Budući da su investitori i špekulanti na financijskim tržištima svjesni da su centralne banke najjači sudionici na valutnom tržištu i da imaju jako duboke džepove, u pravilu odmah nakon komentara centralnih bankara o prejakoj valuti počinju masovno prodavati valutu te zemlje, čime dovode do njenog slabljenja, a to je upravo ono što je centralna banka htjela postići verbalnom intervencijom.

Ako riječi nisu dovoljne, centralna banka može spustiti referentne kamatne stope. To dovodi do niže isplativosti štednje u bankama i posjedovanja državnih obveznica, na temelju čega investitori počnu kapital prebacivati u neke druge valute. Pri tome masovno prodaju valutu zemlje u kojoj padaju kamatne stope, što dovodi do njenog slabljenja.

U situacijama kada ni rušenje kamatnih stopa ne uspije dovesti do pada tečaja valute, centralna banka može direktno intervenirati na deviznom tržištu i masovno prodavati vlastitu valutu i kupovati druge valute. Na taj način na tržištu se nađe previše domaćeg novca, a kada god postoji veća ponuda od potražnje tržišta, cijena pada.

No slabljenje valute osim pozitivnih učinaka (npr. rasta izvoza) ima i negativne posljedice. Jedna od njih je rast stope inflacije. Naime, ako slabljenje valute zaista dovede do pada uvoza i rasta izvoza, više kapitala ostaje u domaćem gospodarstvu. Također raste potražnja za radnicima, a rastu i plaće postojećih radnika. S obzirom da građani u prosjeku tad imaju više novca, počinju više trošiti, zbog čega dolazi do generalnog rasta cijena. Npr., ako se prije za kupnju pojedine kuće raspitivalo pet ljudi, a sada se pojavilo 20 novih potencijalnih kupaca, prodavač će vrlo vjerojatno uspjeti dobiti višu cijenu pri prodaji. Isti efekt se događa u svim aspektima gospodarstva, a povećana stopa inflacije ima više negativnih posljedica.

Tko su najveće žrtve valutnog rata?

Budući da na namjerno slabljenje valute od strane jedne zemlje, druge zemlje odgovore istim mjerama, bilo kakav pozitivni učinak za gospodarstvo je kratkog vijeka. Ali zato sve strane uključene u valutni rat imaju negativne posljedice, a vjerojatno najveća od njih je obezvrjeđenje štednje građana. Naime, direktno ili indirektno povećanje količine novca u opticaju dovodi do rasta stope inflacije, tj. do općeg rasta cijena u gospodarstvu. To zapravo znači da se za istu količinu novca može kupiti sve manje proizvoda i usluga. Pri tome su najviše na gubitku obični građani koji svoju teško stečenu životnu ušteđevinu drže na oročenoj štednji u bankama. Građani u pravilu nemaju znanja ni vremena za pratiti situaciju na globalnim financijskim tržištima, stoga je špekulativnim ulaganjima ne mogu iskoristiti. Iako vide da im štednja zbog učinka inflacije polagano propada, u pravilu je i dalje drže u bankama nesvjesni razloga zbog im novac gubi vrijednost i alternativnih oblika ulaganja, kojima bi mogli zaštiti vlastiti kapital od pada vrijednosti.

Može li se uskoro očekivati novi valutni rat?

U knjigama o valutnim ratovima može se pronaći nekoliko perioda kada nije bilo nikakve dileme da se svijet nalazi usred valutnog rata, iz čega se može zaključiti da postoje i periodi u kojima nema valutnog rata. No valutni rat zapravo nikad ne završava. U svakom trenutku je barem nekim zemljama u svijetu u interesu slabiti svoju valutu, što dovodi do protumjera ostalih zemalja. U trenutku pisanja teksta (2018. godine), svijet službeno nije u fazi valutnog rata, no komentari i aktivnosti političara i centralnih bankara govore suprotno. Kina već desetljećima manipulira tečajem svoje valute i drži je na umjetno niskoj razini, čime potiče izvoz vlastitih proizvoda. Američkom predsjedniku Trumpu se takva situacija nikako ne sviđa i otvoreno zagovara slabljenje dolara. Nakon niza Trumpovih komentara o tečaju američke valute, predsjednik Vijeća guvernera Europske centralne banke izjavio je da su Trumpovi komentari opasni jer bi mogli dovesti do protumjera u Europi. Švicarska centralna banka više niti ne skriva vlastite namjere. Već godinama u javnim obraćanjima otvoreno navodi da je švicarski franak ekstremno precijenjen i da se poduzimaju mjere koje bi trebale dovesti do slabljenja švicarske valute. Dakle, valutni rat kontinuirano traje, samo je intenzitet nekada veći, a nekada manji. Dugoročni učinak je, nažalost, svima vidljiv. Danas se za 100 eura može kupiti manje proizvoda i usluga nego se nekada moglo za 100 njemačkih maraka, a euro bi trebao biti dvostruko vrjedniji od marke.

Kako se zaštititi od valutnog rata?

Na sreću, postoji način za zaštitu vlastitog kapitala od valutnog rata. Za razliku od papirnih valuta bez pokrića, a trenutno u svijetu ne postoji niti jedna valuta s pokrićem u zlatu, države ne mogu ni iz čega stvarati plemenite metale. Upravo zbog toga što je količina zlata i srebra koja je na raspolaganju čovječanstvu relativno stabilna, a količina papirnog i digitalnog novca se eksponencijalno povećava, vrijednost novca pada, dok vrijednost zlata dugoročno ostaje stabilna ili postepeno raste.

Zbog stabilnosti koje zlato pruža, mudri ljudi su ga cijenili tijekom cijele povijesti i u svim dijelovima svijeta. Norm Franz je vrijednost plemenitih metala lijepo sročio u izjavi: “Zlato je novac kraljeva, srebro je novac gospode, a papir je novac sluga i robova”.

Najbolji način za ulaganje u zlato je kupnja fizičkih zlatnih poluga ili zlatnika kategoriziranih kao investicijsko zlato. Sve zlatne poluge koje Centar Zlata ima u ponudi iskovane su od strane uglednih svjetskih kovnica s LBMA certifikatom i uvijek će se moći prodati po dobroj cijeni. Cijena zlata u posljednjih 20 godina rasla je u prosjeku 7% godišnje, što je više nego dovoljno za kompenzaciju učinka inflacije, koja polagano nagriza vrijednost štednje u bankama. Ako se valutni rat ponovno intenzivira, cijena zlata će vjerojatno značajno porasti zbog masovnog interesa investitora za sigurnim utočištem u nesigurnim vremenima.

Autor:

centarzlata.com

Napomene:

  1. Svaka referenca na ovoj stranici na “Banku Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
  2. Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.

__

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!