Cijena nafte raste – kako se zaštititi od nadolazeće inflacije?

Cijena nafte raste po ubrzanoj stopi i trenutno iznosi preko 100 dolara po barelu na američkom i londonskom tržištu. Ovako nagli skok mogao bi ubrzo dovesti do rasta inflacije odnosno cijena svih materijala, sirovina, proizvoda i usluga.

Visoka inflacija i potencijalna recesija svjetskog gospodarstva mogle bi natjerati veliki broj ulagača na bijeg ka sigurnim, niskorizičnim utočištima poput zlata, također uzrokujući znatan skok cijene ovog plemenitog metala.

Skok cijene nafte i visoka inflacija – rizik od nove svjetske recesije?

Hormuški tjesnac ostaje zatvoren, niz rafinerija na Bliskom istoku oštećen je, a iranska proizvodnja nafte znatno je smanjena. Cijena nafte u ponedjeljak u jednom je trenutku porasla za 25%, dosegnuvši najviše razine od srpnja 2022., što je ujedno i najveći dnevni skok od 1988. Ako ovakvo stanje potraje u idućim tjednima, prema riječima katarskog ministra energetike, Saad al-Kaabija, nafta bi mogla probiti razinu od 150 dolara po barelu. 

Bruce Kasman, glavni ekonomist iz J.P. Morgana smatra kako bi „širi i dugotrajniji sukob mogao potaknuti cijene nafte znatno iznad 120 dolara po barelu, što bi povećalo rizik od globalne recesije.” Visoke cijene nafte potakle bi rast stope inflacije, što bi natjeralo centralne banke na dizanje kamatnih stopa. U takvim uvjetima, kreditiranje postaje skuplje, a gospodarstvo može usporiti i ući u fazu stagnacije, uzrokujući novu recesiju.

Izvršna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva zaključuje kako bi rast cijene nafte od 10%, doveo do povećanja globalne inflacije za 40 baznih bodova, “moj savjet kreatorima politika u ovakvom globalnom okruženju je da razmišljaju o nezamislivom i da se za to pripreme.”

Povijesna korelacija – kada cijena nafte raste, raste i cijena zlata

Postoji povijesna korelacija između kretanje cijene nafte i cijene zlata. Kada cijena nafte raste, ona utječe na isplativost rudarenja fizičkog zlata jer rudarska mehanizacija troši velike količine nafte. Smanjena ponuda nafte i rast njene cijene, povećat će troškove rudarenja i nadnica te smanjiti ponudu zlata odnosno povećati njegovu cijenu.

Pored toga, nafta, osobito kada raste njegova cijena, ima iznimno jak negativan učinak na stanje svjetskog gospodarstva i rast inflacije. Kada se različita važna svjetska gospodarstva nađu u recesiji ili krizi te se suoče s visokom inflacijom, mnogi investitori, ali i središnje banke, okreću se ulaganju u zlato kao sigurnom utočištu očuvanja vrijednosti u nesigurnim vremenima. Rastom potražnje za zlatom, raste i njegova cijena. Inflacija je stoga glavna veza koja spaja kretanje cijene nafte s kretanjem cijene zlata.

Cijena zlata trenutno na visokim razinama – što slijedi?

Cijena zlata još uvijek se kreće na povijesno visokim razinama od 5,100 dolara odnosno 4,400 eura po unci, što sugerira da potražnja ostaje stabilna. Iako su cijene trenutne ispod rekordne razine od prije mjesec dana, ne bi bilo iznenađujuće da uskoro ponovno vidimo rekordne skokove.

Scenarij u kojem se nastavlja rat na Bliskom istoku, a cijena nafte raste do 150 dolara po barelu, doveo bi do rasta stope inflacije i nove svjetske recesije. Američko gospodarstvo ovdje bi se moglo pokazati osobito ranjivim zbog visoke razine zaduženosti. Geopolitičke napetosti mogle bi se nastaviti, osobito između velikih svjetskih sila poput SAD-a, Kine i Rusije, što bi potaknulo produbljivanje atmosfere neizvjesnosti na globalnim tržištima. 

U takvim uvjetima, zlato, osobito u obliku zlatnih poluga i zlatnika, moglo bi ponovno odigrati svoju ulogu sigurnog utočišta za široki spektar investitora, od centralnih i velikih investicijskih banaka do srednjih i malih ulagača.

Možemo li očekivati rast cijene zlata od 20%?

Cijena zlata u posljednjih je pet godina porasla za više od 200%, čime se etablirala kao odlična zaštita od cijelog niza različitih kriza kojima smo svjedočili u tom periodu: koronakriza, kriza opskrbnih lanaca, recesija, rat u Ukrajini, energetska kriza, visoka inflacija, uvođenje eura, rat u Izraelu itd. Ovaj trend mogao bi se nastaviti i tijekom ove godine. Velike investicijske banke poput Bank of America i Goldman Sachsa predviđaju daljnje produbljenje negativnih rizika u svijetu te rast cijene za više od 20% unutar 2026.

Dugoročna fundamentalna podloga iza rasta cijene zlata u svakom slučaju ostaje snažna zbog rastuće potražnje centralnih banaka koje se već godinama nastoje zaštititi od geopolitičke fragmentacije, upotrebe ekonomskih politika kao oružja i rizika držanja dolara te, na koncu, pripremiti za multipolarni financijski sustav koji je trenutačno u nastajanju. U takvim okolnostima, zlato je jedna od rijetkih globalnih, visokih likvidnih oblika imovine koji ne nosi politički odnosno rizik treće strane, čuvajući pritom vrijednost i financijsku stabilnost.

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.