Ulaganje u trezorske zapise – je li doista isplativo?
Ulaganje u državne vrijednosne papire poput narodnih obveznica i trezoraca isplativije je od bankovne štednje, oročenja i držanje novaca u gotovini.
Međutim, glavni problem je što su kamate u pravilu bile niže od stope inflacije tako da većina građana nije ostvarila realnu zaradu, već gubitak kupovne moći uloženog novca.
Zašto je ulaganje u trezorske zapise i narodne obveznice zagarantiran “gubitak”?
Koliki je kapital uložen u državne vrijednosnice?
Hrvati su u zadnjih nekoliko godina uložili preko 14,3 milijardi eura u trezorske zapise i narodne obveznice. Radi se o preko 417,000 pojedinačnih upisa.
Prinos na državne vrijednosnice u posljednjih nekoliko godina varirao je između 2.5 i 3.75%. Građani su od kamata zaradili oko 370 milijuna eura, no inflacija je pojela puno više vrijednosti nego što su ljudi zaradili.
Inflacija je puno veća od prinosa na državne vrijednosnice
Stopa inflacije u Hrvatskoj, u ožujku 2026. iznosila je 4.8%. To znači da je sve poskupjelo 4.8% unazad godinu dana. Ako je sve poskupjelo 4.8% u godinu dana, to znači da smo mi istovremeno trebali zaraditi barem 4.8% više novaca kako bismo mogli kupiti iste stvari kao godinu dana ranije. To zapravo i nije realna “zarada”, već samo održavanje na istoj razini.
Ako to gledamo kroz štednju odnosno ulaganje, novac smo trebali prije godinu dana uložiti u nešto što bi nam donijelo minimalno 4.8% prinosa godišnje. Npr., trebali smo uložiti 1000 eura i “zaraditi” barem 4.8% kako bismo imali 1048 eura i ostali na površini.
Na trezorske zapise je prinos unazad godinu dana iznosio 2.5%. Na svakih 1000 eura, dobili smo 25 eura, ostajući 23 eura kraći od inflacije. To je gubitak kupovne moći jer sada možemo kupiti 2.3% manje stvari nego godinu dana prije. Ulagači nisu ništa “zaradili”, već su izgubili i pritom propustili priliku uložiti u instrumente poput zlata koji su im mogli donijeti realnu zaradu od preko 40%.
Investicijsko zlato – isplativa investicija
Dugoročni rast
Rast cijene zlata u posljednjih 20 godina iznosio je preko 750%, uz prosječni godišnji rast od 11%. U posljednjih pet godina taj je rast iznosio 175%, a u zadnjih godinu dana čak 45%. Time je zlato nadmašilo stopu inflacije, ali i niz drugih ulaganja.
Da su Hrvati uložili 14.3 milijardi eura u fizičko zlato prije godinu dana, dosad bi ostvarili preko 5,7 milijardi eura prave zarade. Radi se o iznosu preko 15 puta većem od onog na trezorskim zapisima. Upravo zato sve više Hrvata prebacuje novac iz trezorskih zapisa u zlatnike i zlatne poluge.
Nizak rizik
Fizičko zlato smatra se niskorizičnim instrumentom. Tisućama se godina koristilo kao novac i sredstvo očuvanja vrijednosti u gotovo svim kulturama. Nadživjelo je većinu papirnatih valuta koje su uglavnom propadale uslijed hiperinflacije ili su ukinute političkim dekretom. Zlato je zadržalo kupovnu moć kroz gotovo cijelu povijest ljudske civilizacije, sve do dana današnjeg, zbog čega ga često prati sintagma “sigurnog utočišta”.
Neovisnost od sustava
Zlato je otporno na financijske, gospodarske i društvene krize, visoku inflaciju, sukobe i sl. Ako se radi o investicijskom zlatu u vidu zlatnika i zlatnih poluga, ono je oslobođeno plaćanja PDV-a i svih drugih nameta. Drugim riječima, posjedovanjem zlata, ulagač postiže neovisnost od financijskog sustava i države.
