Mnogi građani pitaju se: postoji li sigurna investicija i što bi predstavljalo sigurno ulaganje novca?

Naš novac ubrzano gubi na vrijednosti zbog visoke inflacije. Činjenica jest da je euro u posljednjih 25 godina otkako postoji, izgubio gotovo 50% svoje kupovne moći. Čak i kad bi stopa inflacije iznosila idealnih 2% kako nalaže Europska središnja banka, euro bi kroz nešto više od tri desetljeća izgubio još pola svoje kupovne moći.

Riječ je tek o službenim mjerama, a svi smo svjesni da je inflacija u praksi, u posljednjih nekoliko godina, dovela do praktičnog udvostručenja cijena roba i usluga.

Štednja ne znači puko stavljanje novca na stranu. Ako stavljamo gotovinu na stranu, inflacija će polako izjedati njegovu kupovnu moć. Primjerice, da smo u posljednjih 20 godina uštedjeli 100,000 eura, nekoć smo za te novce mogli kupiti veliki stan u Zagrebu, dok danas možemo jedva omanju garsonjeru.

Inflacija izjeda vrijednost naše štednje koju stavljamo na stranu. Dok sve poskupljuje, mi možemo kupiti sve manje i manje. Upravo iz tog razloga, sve više ljudi gleda kako uložiti novac na način da zarade više novca od stope inflacije.

Prosječna kamatna stopa na štednju u banci iznosi manje od 0.2%, dok na oročene depozite iznosi u prosjeku 0.94%. Stopa inflacije u Hrvatskoj trenutno i dalje iznosi 4.8% (ožujak 2026.), što znači da smo unazad godinu dana morali ostvariti prinos od minimalno 4.8% kako bismo ostali na površini u smislu kupovne moći. Ako zaradimo samo 0.2 ili 0.94%, to nije realna zarada, već stvarni gubitak kupovne moći.

Ulaganje u državne vrijednosne papire poput narodnih obveznica i trezoraca isplativije je od bankovne štednje, oročenja i držanje novaca u gotovini. Njihov prinos u posljednjih nekoliko godina varirao je između 2.5 i 3.75%. Međutim, glavni problem je što su kamate u pravilu bile niže od stope inflacije tako da većina građana nije ostvarila realnu zaradu, već gubitak kupovne moći uloženog novca.

Rast cijene zlata u posljednjih 20 godina iznosio je preko 750%, uz prosječni godišnji rast od 11%. U posljednjih pet godina taj je rast iznosio 175%, a u zadnjih godinu dana čak 45%. Time je zlato nadmašilo stopu inflacije, ali i niz drugih ulaganja, što ga svrstava u jednu od najisplativijih investicija.

Fizičko zlato smatra se niskorizičnim instrumentom. Tisućama se godina koristilo kao novac i sredstvo očuvanja vrijednosti u gotovo svim kulturama. Nadživjelo je većinu papirnatih valuta koje su uglavnom propadale uslijed hiperinflacije ili su ukinute političkim dekretom. Zlato je zadržalo kupovnu moć kroz gotovo cijelu povijest ljudske civilizacije, sve do dana današnjeg, zbog čega ga često prati sintagma “sigurnog utočišta”.

Zlato je otporno na financijske, gospodarske i društvene krize, visoku inflaciju, sukobe i sl. Ako se radi o investicijskom zlatu u vidu zlatnika i zlatnih poluga, ono je oslobođeno plaćanja PDV-a i svih drugih nameta. Drugim riječima, posjedovanjem zlata, ulagač postiže neovisnost od financijskog sustava i države.